Možete li zamisliti jedno veliko prijateljstvo dvoje dječice malene kao dlan ruke i lagane kao dva sićušne pilića tek ispala iz jajeta? Dom koji su ovi prijatelji umjesto jaja napustili mračan je i poveći orah te mekana puntica kruha. Stoga je dječačić ispao iz oraha prozvan Orehović, a djevojčica pristigla iz puntice, Mrvica. Mjesto njihovog susreta i druženja riječke su Podmurvice, dio grada čuven po mnogim stablima murve, stare i gotovo izgubljene voćke sočnih, bijelih i crnih plodova. Možda netko od vas i zna priču o “malenom iz oraha” jer možda je bio te sreće da mu je u djetinjstvu pripovijedaju prija spavanja kao što se to dogodilo autorici romana, učiteljici Ljiljani Došen. Pričajući je dalje svojoj djeci u školi, ona je od njih dobila zadatak da doda mnogo novih događaja i za njih vezanih detalja kako bi ta lakunoćna pričica narasla u pravu, podeblju knjigu koju će djeca moći čitati ili slušati brojnih večeri prije spavanja. Tako je nastao roman za djecu i sve koji vole bajke, “Velike avanture malog Orehovića” i, kako smo na samom početku saznali, njegove sićušne prijateljice Mrvice. I mace s bijelom točkicom na vrh repa, Bolicom. I kao snijeg bijele kozice, Pahuljice. I starog, prgavog pijetla. Ali, nabrajajući ovako nećemo daleko stići.
Šta se dalje zbilo i kakve su to velike avanture, svi oni koji su znatiželjni mogu saznati čitajući stranice knjige ili slušajući priču iz nastavka u nastavak, brojem i slovom pedeset, na Radio Rijeci gdje je ih u obliku igrokaza osmislila, uredila i upriličila naša majstorica za audio-medije Hana Peharda Hržić.
Udruga Orehović svoje ime duguje glavnom liku iz romana “Velike avanture malog Orehovića”. Osnovana je 2019. godine, a djeluje s ciljem očuvanja i promicanja zavičajne kulturne i pripovjedne baštine, bajki, drugih oblika usmenog stvaralaštva kao i pisanih književnih djela za djecu, poticanja čitanja i književnog stvaralaštva djece i mladih s naročitim zadatkom upoznavanja naših ljudi u zemlji i izvan nje s tradicijom i ljepotom, kako zavičaja tako i domovine Hrvatske.
U skladu s tim ciljevima, udruga je tijekom pet godina rada organizirala 80-ak prezentacija i najraznovrsnijih programa na spomenutu temu na području Hrvatske, uglavnom Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije, te u izvandomovinskoj hrvatskoj nastavi u Italiji (Milano, Rim, Molise) kao gost osnovnih škola i vrtića ili samostalnim nastupima u vidu predstava za djecu, lutkarskih i igranih, tematskih radionica i igraonica, edukativnih zavičajnih tura, te se od prošle godine pojavila kao inicijator i kreator morskih knjižnica za malene i velike čitače na plažama Rijeke i Opatije.
Posvetimo nekoliko rečenica nastupima izvan domovine, u gostima kod djece naših ljudi s adresom u Italiji. Dopunska hrvatska škola u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja gdje je nekada i sama autorica Ljiljana bila koordinatorica i nastavnica, održava se s ciljem upoznavanja s hrvatskim jezikom i kulturom u 20-tak zemalja Europe i svijeta pa tako i u susjednoj Italiji. Udruga Orehović bila je više puta gost u dijelovima Italije gdje se takva nastava održava, svojim zavičajnim programom sudjelovala u obilježavanju važnih datuma, proslavi Sv. Nikole i Božića, te godišnjica upravo te nastave. Prilikom nastupa u regiji Molize, nastup je zabilježen i na regionalnoj talijanskoj televiziji.
Među najvažnijim projektima udruge u domovini, svakako je Zavičajna tura po gradu Rijeci inspirirana pričom iz romana kao i vremenom njegove radnje, a to su tridesete godine 20-og stoljeća koje se tijekom ture polaznicima pokušava predočiti kroz pripovjednu, povijesnu i baštinsku dimenziju. Sve navedeno cijelim putem prati audio snimka priče u režiji i izvedbi Hane Peharde Hržić i lutke glavnih likova iz romana s Podmurvica naše dizajnerice i likovne urednice Brankice Goje.
Od velikog broja održanih predstava i maštovitih promocija želimo spomenuti i Divove s Učke u čijim je problemima s pakosnim patuljcima sudjelovao i sam Orehović te pomogao svojim velikim prijateljima da se spase. Ta je predstava na tragu glavne preokupacije Udruge da sačuva mitološku i pripovjednu tradiciju šireg zavičaja.
Vrijedni akteri i nositelji navedenih aktivnosti su spisateljica Ljiljana Došen, Hana Peharda Hržić zaslužna za režiju i realizaciju audio sadržaja, te dizajnerica i ilustratorica odgovorna za vizualni identitet udruge, Brankica Goja.
Upoznajmo se s ovim članicama Udruge.
Ljiljana Došen, profesorica filozofije, hrvatskog i talijanskog jezika i književnosti od najranijeg djetinjstva navodila je svoje tadašnje male prijatelje da sjednu “u klupe” i igraju se škole kako bi ona mogla preuzeti ulogu učiteljice. Rođena je u gradu koji teče, usred ljetnih mjeseci, 1956. godine, a kao dijete najviše vremena provela je u šumarcima na Podmurvicalma, penjući se po stablima murve od čiji se ljubičastih plodova bilo vrlo teško oprati. Već u osnovnoj školi pokazalo se da voli izmišljati priče, pa je tako nastavila i radeći kao učiteljica. Nakon višegodišnjeg iskustva u nastavi, posvećuje se proučavanju progresivnih metoda u edukaciji te 2010. magistrira s temom o slobodnim školama na sveučilištu La Sapienza u Rimu. Nakon povratka u domovinu, 2013. godine počinje raditi na svom prvom romanu “Velike avanture malog Orehovića” da bi on četiri godine kasnije bio objavljen u izdanju nakladničke kuće Uliks.
Hana Peharda-Hržić, magistra prava, rođena Riječanka od 1971. godine, svoje je mjesto pod suncem našla u eteru Radio Rijeke. Danju u marketingu, noću u carstvu priča i bajki koje pretače u kratke radio drame, oživotvorila je više od stotinu terapijskih priča za djecu s poteškoćama u prilagodbi i ponašanju. Čitanje promiče i volonterskim radom na zavičajnoj edukaciji mališana te distribucijom knjiga po morskim knjižnicama. Uključena je u kreiranje slikovnica za slijepu i slabovidnu djecu te zvučnih knjiga za studente. Vjeruje u to da su bajke stvarnije od stvarnosti, a pjevanjem i sviranjem klavira zabavlja drage ljude u slobodno vrijeme.
Brankica Goja rođena 1976. god. u Rijeci. Ilustratorica je i grafička dizajnerica poznata po tome što iz ničega stvara nešto i utjelovljuje raznovrsne ideje kako ilustracijama, tako i u svim mogućim formatima i medijima. Brankica je i sama napisala i ilustrirala dvije slikovnice, za koje je režirala igrokaz i izradila lutke s kojima je nastupala na kazališnim daskama u Rijeci. Ilustrirala je ona i druge slikovnice i projekte, te o nekima od njih govorila u TV emisiji More. Jedna od začetnica udruge Orehović u kojoj je mnoge likove iz mašte pretvorila u lutke ili ilustracije, pa čak i dala glas nekima od njih. Mnoga djeca bila su uvjerena da je baš ona prava žaba iz igrokaza, a ne lutka kojoj je darovala glas.
Orehović i Mrvica stekli su puno prijatelja lutajući svojim čarobnim svijetom, vole istraživati s tetom Lori, obožavaju pozirati teti Gei i družiti se s ljudima koji se znaju ozbiljno igrati.