Petak 25.4.2025 na Fakultetu za menadžment u menadžment u ugostiteljstvu i turizmu je održan drugi po redu stručni skup o zdravstvenom turizmu pod naslovom “Turizam i zdravlje 2025″ u organizaciji Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu, Sveučilišta u Rijeci (FMTU RI) i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci (FZS RI) kao i udruge “Prirodni ljekoviti činitelji”.
Skup je otvorio moderator Albert Cattunar, u ime udruge “Prirodni ljekoviti činitelji”. Skup su pozdravili u ime dekana Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu, prodekanica Marinela Krstinić Nižić. U ime odsutne dekanice Fakulteta zdravstvenih studija, skup je pozdravio prodekan Željko Jovanović.
Albert Cattunar, kao prvi autor prvog sveučilišnog udžbenika na hrvatskom i engleskom “Prirodni ljekoviti činitelji” Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci je predstavio udžbenik.
Hrvoje Grofelnik, FMTU je definirao da se suvremeni turizam mediteranskih destinacija, bez obziran na njihovu razvijenost, uvelike oslanja na lokalna klimatska obilježja koja su od samih početaka turističkog razvoja pa do danas bila i ostala osnovna predispozicija turističkog razvoja na Jadranu. U kontekstu suvremenih klimatskih promjena vidljivi su određeni utjecaji vremenskih prilika/neprilika koji već danas utječu na turistički doživljaj naših destinacija. Razvojne potrebe hrvatskog turizma, koji ima izraženu sezonalnost pod utjecajem klimatskih obilježja te njegov intenzitet prati povoljnije vremenske prilike za aktivnosti na otvorenom, potrebno je na vrijeme promišljati i prilagođavati nadolazećim klimatskim promjenama.
Robert Doričić sa FZS je u izlaganju dao osvrt na razvoj lječilišnih mjesta na Kvarneru od druge polovice 19. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata. U fokusu je predstavljanje razvoja dvaju liburnijskih lječilišta: Opatije, koja prva na ovome području biva proglašena lječilištem te susjednog Lovrana kao i crtice iz prošlosti klimatskog lječilišta Mali i Veli Lošinj. Povijesni pregled razvoja ovih destinacija uključivao je i regulatorni okvir koji je bio na snazi u takvim destinacijama.
Sljedeći predsjednik je bio Vladimir Mozetič, Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. Ukoliko se zdravstvena industrija, kojoj je zdravstveni turizam sastavni dio, prihvati kao strateška gospodarska grana, povežu dionici u zdravstvu, zdravstvenoj industriji, turizmu, znanosti, edukaciji i istraživanju, mogu se očekivati primjereni rezultati i održivost misije i vizije. Prirodna bogatstva i prirodni ljekoviti čimbenici uz stručno znanje, visokokvalitetnu uslugu, vrhunsku tehnologiju i infrastrukturu čine preduvjete za destinaciju zdravlja i kvalitete života. Recentni trendovi u zdravstvenom turizmu upućuju na potrebu za certificiranjem destinacija kao sigurnih regija zdravlja i kvalitete života, također i certificiranje zdravstvenih i turističkih institucija i njihovih uslužnih programa kroz jasne protokole i usmjeravanje prema destinacijskom menadžmentu. U procese su uključene znanstveno-istraživačke institucije, a posebno zdravstvena i komplementarne industrije uz korištenje visoke tehnologije i proizvoda, poput umjetne inteligencije, robotizacije, virtualne realnosti, obrade velike količine podataka, telemedicine i suvremenih pristupa farmaceutskoj industriji.
Kristijan Zulle, FZS je govorio o tome da u suvremenoj praksi razlikujemo dva temeljna oblika wellnessa: holistički i medicinski wellness. Dok holistički wellness stavlja naglasak na opću relaksaciju, emocionalnu ravnotežu i poboljšanje kvalitete života, medicinski wellness uključuje i stručno vođene zdravstvene intervencije, čime nadilazi razinu klasičnih wellness usluga. U Republici Hrvatskoj trenutno prevladava ponuda holističkog wellnessa, dok je medicinski wellness još uvijek nedovoljno razvijen i slabo zastupljen u turističkoj ponudi. Upravo u tom segmentu prepoznaje se veliki potencijal za daljnji razvoj, osobito s obzirom na sve veću potražnju za personaliziranim, preventivno usmjerenim uslugama pod stručnim nadzorom. Razvoj medicinskog wellnessa može značajno pridonijeti produljenju turističke sezone, diversifikaciji turističkih sadržaja te stvaranju visoko diferenciranih usluga s velikom dodanom vrijednošću, koje su usmjerene na suvremene potrebe domaćih i inozemnih korisnika.
Silvia Vozila iz Specijalne bolnice “Martin Horvat” Rovinj-Rovigno je predstavila ustanovu. Uživajući višegodišnju tradiciju, koristeći iskustvo i znanje svih djelatnika Specijalne bolnice “Martin Horvat” Rovinj-Rovigno, uz prirodne resurse koje nudi njeno podneblje, kao i kontinuiranim ulaganjem u kvalitetu i kompetentnost u poboljšavanje i prilagođavanje ne samo smještajnih kapaciteta već i vanjske infrastrukture za potrebe svih naših korisnika, naša je misija postati vodeća ustanova za boravak osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću u sinergiji pružanja zdravstvenih i smještajnih usluga.
Adriana Jelušić s FMTU; je definirala zdravstveni turizam je pojam koji obuhvaća široku paletu proizvoda i usluga, te koji je usmjeren je prema svim dobnim skupinama potrošača. Njihov je zajednički cilj ostvariti veću kvalitetu života koja se iskazuje kroz ostvarenu dugovječnost, ugodu, neinvazivnost, zdravlje i ljepotu. Putovanje sa tim ciljevima se ostvaruje ako postoji nezadovoljena potražnja s jedne strane i kreirana specifična zdravstveno-turistička ponuda subjekta/destinacije i regije s druge strane. Prezentacija je obuhvatila analizu europskih emitivnih tržišta i pregled ključnih zdravstveno-turističkih pokazatelja.
Nakon predavanja je uslijedio okrugli stol koji su vodili Mate Car, bivši pomoćnik ministra za zdravstveni turizam i Jelica Popić, ravnateljica Učilište Lovran – Wellness Akademija. Jelica Popić je govorila o tome da u Hrvatskoj dominantan oblik wellnessa kao i zdravstvenog turizma čini holistički wellness. Jako dobro je razvijena infrastruktura i broj turističkih objekata koji nudi wellness ( osim u turističkim objektima wellness sadržaji i usluge su zastupljene i u toplicama i privatnim medicinskim ustanovama). U Hrvatskoj je broj smještajnih jedinica u objektima koji nude wellness usluge kao i turista/korisnika najveći i s potencijalno najvećim prihodima u odnosu na druge oblike zdravstvenog turizma. Wellness ponuda je u Hrvatskoj standardna i relativno prosječna s obzirom da se danas i najmanji objekt koji ima bazen i ‘jacuzzi’ voli nazivati wellness objektom. Nedostaje nacionalna i regionalna autentičnost – što je pokazatelj slabog korištenja prirodnih ljekovitih resursa, nezapošljavanje adekvatnih kadrova. Nedovoljna diferencijacija ponude – svi nude isto. Wellness nije samo masaža, bazen, sauna i kozmetički tretman. Nudimo wellness u turizmu, a ne wellness turizam. Nema preciznih podataka o broju turističkih objekata s wellness ponudom u Hrvatskoj, nedostaje statistika i podaci o broju i vrsti zaposlenih kadrova u turističkim objektima koji nude wellness, statistika i financijski pokazatelji poslovanja wellnessa u turizmu, standardi kvalitete i licenciranje wellness turističkih ponuda i ponuđača.
Mate Car, je utvrdio da je Zdravstveni turizam još uvijek je u Hrvatskoj u pilot fazi – vrijeme je za iskorak prema održivom razvoju zajednica. Na okruglom stolu raspravili smo gdje se danas nalazi hrvatski zdravstveni turizam i kako ga usmjeriti prema održivom modelu od kojeg koristi ima cijela zajednica. Trenutno u Hrvatskoj zdravstveni turizam često funkcionira kao niz
izoliranih inicijativa – pojedinaca i tvrtki koje djeluju samostalno, bez šireg utjecaja na lokalno stanovništvo ili destinaciju u cjelini. Zdravlje je, međutim, daleko više od usluge – to je koncept koji obuhvaća okoliš, prehranu, način života, kretanje, kulturu i društvene odnose. Pravi zdravstveni turizam koristi prirodne ljekovite čimbenike, promiče mediteransku prehranu, potiče aktivnosti u prirodi i valorizira lokalnu tradiciju zdravog življenja. Nažalost, danas je teško u Hrvatskoj pronaći destinaciju koja je to zaokruženo implementirala – u kojoj su svi dionici, uključujući lokalno stanovništvo, svjesni potencijala zdravstvenog turizma i imaju izravne koristi od njega. Vrijeme je da zdravstveni turizam prestane biti pilot projekt pojedinaca i postane strateški instrument razvoja zajednica.
Albert Cattunar, kao moderator je zaključio stručni skup time da stručnjaci iz zdravstvenog turizma autori stručnih radova i udžbenika nisu uključeni u izradu zakona i pravilnika, također i nisu članovi stručnih povjerenstva.