Gradonačelnik Grada Čabra Antonio Dražović je otvorio tribinu “Sigurno radno mjesto” i istaknuo da su ovakva događanja doprinos povećanju kvalitete života u ruralnim i brdsko- planinskim područjima. Čabar kao sredina koja nije centar županije, ima potrebu ali i obvezu organiziranja ovakvih edukacija naročito kada je riječ o zaštiti na radu i stresu. Na ovaj način smo omogućili provođenje tribine u našem gradu i time olakšali sudionicama da ne moraju putovati u druge gradove. Zahvaljujem svom Savjetniku Albertu Cattunaru na organizaciji i trudu koji je uložio da bi realizirali ovu edukaciju.
Voditelj Službe za unapređivanje sigurnosti na radu i ovlaštenja iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Muhidin Omerdić je govorio o ispitivanju opreme koja se obavlja periodički svake 3 godine. Procjena rizika mora adekvatna i sukladna realnom stanju, a ne da se prisiljava radnike na nepotrebno.
Načelnica Sektora za zaštitu na radu Marina Borić iz istog Ministarstva je istaknula sve obveze poslodavca i radnika koje se regulirane zakonom kao i podzakonskim aktima, kao što su: temeljni akt, procjena rizika, sigurnosno-zdravstveni uvjeti, zaštita zdravlja i sigurnost na radu. Samim ispunjenjem obveza omogućuje se produktivnost rada kao i zadovoljstvo poslodavaca i radnika.
Helena Koren mag. psih, spec.psih.med.rada iz HZJZ-a (Hrvatskog zavod za javno zdravstvo) je govorila o tome da psihosocijalni rizici (psihofiziološki napori) na radnom mjestu odnose se na čimbenike poput visokih zahtjeva posla, niske kontrole u radu, nedostatka podrške ili loših međuljudskih odnosa koji dovode do subjektivnog doživljaja stresa na radnom mjestu te mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje radnika. Stres na radnom mjestu proizlazi iz neravnoteže između zahtjeva posla i mogućnosti pojedinca da se s njima nosi. Dugotrajni stres može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući depresiju, anksioznost, burnout te razne kronične bolesti. Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) (članak 51 i 52), procjena psihosocijalnih rizika te primjena preventivnih mjera zakonska je obaveza svakog poslodavca, a ujedno su to i ključni koraci u upravljanju stresom na radu s ciljem prevencije problema mentalnog zdravlja. Promicanje zdravog radnog okruženja i upravljanje psihosocijalnim rizicima ključni su za povećanje produktivnosti, smanjenje izostanaka te očuvanje zdravlja i dobrobiti zaposlenika.
Albert Cattunar, kao Savjetnik Gradonačelnika i voditelj programa je zaključio da vrlo često dijagnoze poput stresa, alergije/astme, GERB-a (gastroezofagealna refluksna bolest) ili apneje se ne priznaju od strane kontrolora HZZO-a (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Nameće se pitanje tko kontrolira kontrolore HZZO-a (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) i time uputio javni apel.