Ja, Roman Maglić, zbog bolesti 2005 godine sam postao 100% invalid, bubrezi otkazali, sada idem na Hemodijalizu, tada sam se posvetio svojoj edukaciji ka botanici,biologiji i to hymenopterama, opnokrilcima, a to su divlje pčele i ose, te sam počeo sa edukacijom i nabavkom opreme za rad i učenje, Prvo sam odradio zlatne ose, kleptoparazitske ose Chrysididae, zatim divlje pčele.
Divlje pčele sam počeo učiti i obrađivati jer u Hrvatskoj još nema popisa vrsta, naravno zbog bolesti sam ograničen na Istru, ali volio bih otići odraditi zbirku u Varaždinu koja je najveća u RH po pitanju Opnokrilaca, Hymenoptera, pčele i ose.
Do sada kao amater znanstvenik (u Europi priznati status) sa kolegama sam izdao tri znanstvena rada, najveći rad u vezi Chrysididae još ga obrađujemo, ali uskoro ga objavimo, radi se o Chrysididae Istre, gdje smo našli puno novih podataka, jednu potpuno novu osu za znanost zato još čekamo dna kodiranje da vidimo je li stvarno nova vrsta ili nije, ako nije gdje pripada pošto je drukčija od svih u svom rodu.
Zadnjih godina posvetio sam sam se popisivanju divljih pčela i skupljanju sjemenja divljih biljaka livade, nažalost livade nam prerastaju u šikare. Surađujem sa mnogim stranim stručnjacima, naravno i sa našim koji mi mogu pomoći na mom polju rada i djelovanja, nažalost do nedavno bio sam jedini koji se bavi hymenopterama / opnokrilcima.
Popisivanjem pčela može se onda i zaštititi jer upravo popis pčela je glavna osnova za zaštitu što mi kao država nemamo. Veliki problem je što nam medonosna pčela nanosi veliku štetu u prirodi, do nedavno svi me napadali, danas postoje znanstveni dokazi i radovi koji to potvrđuju. Još jedan veliki problem sam vidio na terenu i u laboratoriju pokusima, a to je sterilnost sjemena biljaka u prirodi. zbog medonosne pčele nema oprašivanja 95%biljaka u prirodi, što je alarmantno, barem bi trebalo biti.
Surađujem sa Gradskim muzejom Dubrovnika, za njih stvaram zbirku opnokrilaca jer je došla mlada ekipa u muzej te ga žele podignuti na višu razinu nego do sada što je bilo.
Mislim da sam jedini entomolog u Istri koji se baš bavi divljim pčelama i osama te botanikom što zbog potreba bavljenjem pčelama što zbog ljekovitog bilja.
Botanika vezana za divlje pčele je specifična kao što su specifične pčele koje ih oprašuju, pošto je taj odnos evolucijski ovisan već 60 milijuna godina. Tokom evolucije razvili su se specijalizirani odnosi pčela i biljaka posebno cvijeta tako da se oprašivanje dešava samo putem određenih pčela. ne mogu sve pčele oprašivati sve biljke. Naravno po pitanju oprašivača ima i drugih poput leptira, cvjetnih muha, kukaca, vjetra, pa i životinja.
Nažalost kao amater znanstvenik nemam podršku institucija ni državnih ni lokalnih, pa sam otvorio Udrugu za zaštitu i očuvanje divljih pčela Istarske županije što isto nije donijelo rezultata. Pošto mi trebaju financijska sredstva za opremu, vozilo i sl.
Uglavnom borba na svim poljima idemo naprijed! Ne odustajem jer posla ima puno.